|
Predavanja i vježbe
Izvedbeni plan
Skripta (u izradi!)
Dodatni
materijali
Uvod u ASM-ove
Sekvencijalni ASM
Ispiti
i kolokviji
Primjeri ispita i kolokvija
Rezultati ispita i kolokvija
Linkovi
Abstract
State Machines
JFLAP
JFLAP upute
|
Nastavnik:
dr.sc. Milica Klaričić
Bakula
Raspored
predavanja: srijedom
16.00-18.00, FESB B811
Raspored
vježbi: četvrtkom
16.00-18.00, FESB B811
Raspored održavanja
kolokvija
Prvi kolokvij: x
Drugi kolokvij: x
Raspored održavanja ispita
Pismeni ispiti: x
Usmeni ispit: po dogovoru.
Literatura
- G. Winskel,
The Formal
Semantics of Programming Languages,
MIT Press 1993.
- J. E. Hopcroft,
J. D. Ullman, Introduction
to Automata Theory, Languages
and Computation,
Addison Wesley
1979.
- K. R. Apt,
E. R. Olderog, Verification
of Sequential and Concurrent Programs, Springer
1991.
- Moll, Arbib
and Kfoury, Introduction to Formal
Language Theory,
Springer 1988.
- E. Borger
and R. Stark, Abstract State Machines,
Springer 2003.
Sadržaj kolegija
- Uvod:
Osnove matematičke logike. Skupovi. Relacije. Funkcije. Neki principi
indukcije. Potpuni parcijalni uređaji. Neprekidne funkcije na potpunim
parcijalnim uređajima. Čvrste točke. Uvod u teoriju domena.
- Konačni
automati: Deterministički konačni
automati. Nedeterministički konačni automati. Konačni automati s praznim
prijelazima. Regularni jezici. Kontekstno slobodni jezici. Desno linearni
jezici. Potisni automati.
- Semantike
programskih jezika: Jezik while-programa
(IMP). Sintaksa i operativna semantika IMP-a. Hoareova
logika i problem nepotpunosti. Prirodna i operativna semantika IMP-a.
Denotacijska semantika IMP-a.
Način
polaganja ispita
Ispit je cjelovit i sastoji se od pisane zadaće (rješavanje zadataka) i
usmenog ispita (provjera teorijskog znanja). Pisana zadaća je eliminacijski
dio ispita, to jest student može pristupiti usmenom ispitu ako postigne barem
50% bodova na pisanoj zadaći.
Student se može osloboditi
pisanog dijela ispita ako tijekom semestra položi dva kolokvija. Za pozitivnu
ocjenu potrebno je u prosjeku postići barem 50% bodova, s tim što na nijednom
kolokviju student ne smije postići manje od 30% bodova. Rezultati kolokvija
vrijede za dva ispitna roka u ljetnom semestru.
|