prosinac 2024.
Većina ljudi zna čitati, ali malo ih se tim znanjem koristi. Oni koji se koriste tim znanjem ponekad se pohvale koji su zadnji roman pročitali.
Neki ljudi znaju matematiku, ali malo ih se tim znanjem koristi. Oni koji se koriste tim znanjem rijetko se pohvale koji su zadnji zadatak riješili.
Neki ljudi znaju programirati, no rijetki su oni koji provode vrijeme čitajući već napisane programe (surce code).
Danas je neka znanja moguće usvojiti kroz multimedijalne sadržaje, a zahvaljujući AI alatima neka znanja nije ni potrebno više usvajati. Ipak, u takvom pristupu lako se zamuti linija koja razdvaja činjenice od mišljenja.
Ovaj dokument je namijenjen onima koji se žele upustiti u mukotrpni proces usvajanja znanja u kojemu prvo pokušavaju pronaći informacije o problemu i znanja potrebnih za rješenje problema, zatim pokušavaju doći do izvora (source) znanja i u njima razlučiti činjenice od mišljenja, te u konačnici razvrstati činjenice na one demonstrirane/deklarirane, one matematički dokazive i one implementirane.
Prvi korak u tom procesu je čitanje znanstvene literature i ovdje ću pokušati dati neke smjernice za to, nastale kao podsjetnik za moje studente (prevenstveno diplomske i doktorske studente).
Savjete ću pokušati pisati tako da vrijede općenito - za čitanje znanstvene literature iz bilo kojeg područja.
Naravno, zbog moje profesionalne deformacije uvijek ću željeti da dođete do samog izvora i koristite se njime.
Ili, da parafraziram Yodu:
- "Use the Source, Luke"
Definiraj što tražiš
Organiziraj svoju knjižnicu
Čitaj efikasno
Načni bilješku za pojedini članak
Načini bilješku za skupinu članaka
Pronađi ljude voljne slušati
Naravno postoje i drugi (moderniji) alati, ali ja se trudim ne preporučivati alate ukoliko nisu Open source.↩︎