| 5 ECTS | |
| 15 P + 10 S + 20 PK | |
| 10% primjene e-učenja | |
| Odjel za biologiju (Sceduly) |
| Nositelji: Ivica Šamanić, Željana Fredotovoić, Jasna PuizinaSuradnici: |
| Ciljevi predmeta |
| Razumijevanje mehanizama staničnoga signaliziranja koji nadziru gotovo sve vidove staničnoga ponašanja, kao što su kontrola staničnog ciklusa, programirana stanična smrt, metabolizam, kretanje, proliferacija i diferencijacija. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Poznavanje osnova biologije stanice i molekularne biologije |
| Očekivani ishodi učenja |
| - povezati strukturu unutrašnje stanične organizacije i funkciju pojedinih organela stanice s regulacijskim mehanizmima staničnog odgovora na vanjske i unutarnje podražaje |
| - razumijevanje molekularnoga mehanizma staničnog signaliziranja zbog činjenice da su brojne vrste karcinoma posljedica poremećaja komunikacije između stanica |
| - razumjeti važnost proteolitičkih sustava razgradnje oštećenih i abnormalnih proteina u održavanju homeostaze stanice budući da su razni neurodegenerativni procesi, poput Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti, uzrokovani nakupljanjem nefunkcionalnih proteina u stanici |
| - usvojiti osnovne tehnike rada sa staničnom kulturom |
| - svladavanje vještine mikroskopiranja na svjetlosnom fluorescencijskom mirkoskopu, te obrada i analiza slike na računalu vezanom uz mikroskop |
| - na temelju stečenih znanja stvoriti osnovu za daljnje znanstveno (poslijediplomsko) usavršavanje |
| Sadržaj predmeta |
| POPIS PREDAVANJA; |
| 1. UVODNO PREDAVANJE: Stanična obilježja i međustanična komunikacija. (1 sat) |
| 2. STANIČNI CIKLUS, MITOZA I KONTROLA STANIČNOG CIKLUSA: Regulacija staničnog ciklusa; otkriće mehanizma, regulacija faktora promocije sazrijevanja, nizvodni procesi u mitozi, restrikcijska točka i regulacija ulaska u fazu S, kontrola replikacije DNA, kontrolne točke u G1 i G2, endoreduplikacija. |
| Mehanizmi mitoze; procesi u pojedinim fazama mitoze, regulacija procesa, asimetrična dioba, politeni kromosomi, C-mitoza. (2 sata) |
| 3. STANIČNO SIGNALIZIRANJE; Signalne molekule i njihovi receptori, djelovanje staničnih površinskih receptora, putevi unutarstaničnoga prijenosa signala, prijenos signala i citoskelet, signaliziranje u razvoju i diferencijaciji. (2 sata) |
| 4. PROTEOLITIČKA RAZGRADNJA PROTEINA; Ubikvitinsko-proteasomalni sustav, Lizosomski put razgradnje, Tri vrste autofagije - autofagija posredovana šaperonima, mikroautofagija i makroautofagija, Razgradnja proteinskih nakupina. (2 sata) |
| 5. REGULACIJA PROGRAMIRANE STANIČNE SMRTI; Kaspaze i apoptoza, receptori stanične smrti i aktivacija kaspaza, signaliiranje staničnoga preživljenja. (2 sata) |
| 6. ENDOPLAZMATSKI RETIKUKUM (ER); prijenos proteina kroz membranu, kontrola kvalitete u ER, proteinska glikolizacija, funkcija glatke ER, sinteza lipida, vezikularni transport između ER i Golgija. (2 sata) |
| 7. STRUKTURA I FUNKCIJA GOLGIJEVOG APARATA; modifikacija proteina glikozilacijom, metabolizam polisaharida i lipida u Golgijevu aparatu, razvrstavamje proteina i njihov odlazak iz Golgijeva aparata. (2 sata) |
| PRAKTIKUM; Praktikum omogućava praktično izvođenje eksperimenata u staničnoj kulturi vezanih uz proces autofagije i apoptoze te analizu staničnog ciklusa. Posebna pažnja posvećena je praktičnom dijelu u kojem studenti sječu osnove vještine u fluorescencijskoj mikroskopiji. |
| 1. Usvajanje osnovne tehnike rada sa staničnom kulturom. |
| 2. Praćenje autofagije bojanjem autofagosomalnih vezikula fluorescentnom bojom akridin-narančasto. |
| 3. Utvrđivanje programirane stanične smrti korištenjem propidij jodida. |
| 4. Mikroskopiranje na svjetlosnom fluorescencijskom mikroskopu, te obrada i analiza slike na računalu vezanom uz mikroskop. |
| SEMINAR; Dio nastave uključuje seminar. Studenti sami obrađuju originalni znanstveni rad tematski vezan uz nastavne cjeline te javno prezentiraju svoj rad (uključuje prezentaciju u Power Point programu te diskusiju). Cilj je osposobiti studenta da jasno formulira te kratko i koncizno prezentira znanstvenu problematiku (15 minuta), integrira znanje stečeno tijekom trajanja kolegija kroz kritičko razmišljanje i zaključivanje tijekom diskusije na temu seminarskog rada. |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Seminari - Vježbe - Mješovito e-učenje |
| Obveze studenata |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Ocjenjuje se pisani dio (obrada teme i struktura rada; grafički i drugi prilozi; literatura) i prezentacija seminarskog rada. Tijekom izvođenja praktičnog dijela nastave bit će provjereno znanje i vještina mikroskopiranja na svjetlosnom fluorescencijskom mikroskopu, uključujući obradu i analizu slike na računalu vezanom uz mikroskop. |
| Obvezna literatura |
| 1. Cooper, G.M., Hausman, R.E., 2015: Stanica-molekularni pristup. Šesto izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2015. |
| 2. Metode u molekularnoj biologiji, 2007. Andreja Abramovič Ristov (ur). Institut Ruđer Bošković. |
| Izborna literatura |
| Lodish, H., Berk, A., Kaiser, C.A., Krieger, M., Scott, M.P., Bretscher, A., Ploegh, H., Matsudaira, P., 2008: Molecular Cell Biology. Sixrh Edition, W.H. Freeman & Co, New York |
| Načini praćenja kvalitete |
| Studentska anketa |
| Izvedba |
|
Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Biofizika (izborni 3. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |