| 5 ECTS | |
| 30 P + 30 PK | |
| 0% primjene e-učenja | |
| Odjel za informatiku (Sceduly) |
| Nositelji: Ante BurilovićSuradnici: |
| Ciljevi predmeta |
| Cilj kolegija je naučiti studente teoretske i praktične osnove računalnih mreža, mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža. Upoznavanje sa osnovnim komponentama kao što su mrežni uređaji, mediji za prijenos podataka i mrežni protokoli. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Nema posebnih potrebnih preduvjeta ni ulaznih kompetencija. |
| Očekivani ishodi učenja |
| 1. opisati osnovne mehanizme prenošenja informacija kod mreža sa prospajanjem paketa |
| 2. opisati osnovne mehanizme rada i svrhu pojedinih ISO-OSI razina |
| 3. demonstrirati pojedine mrežne tehnologije u praksi |
| 4. organizirati podmreže |
| 5. dizajnirati jednostavnu mrežu |
| Sadržaj predmeta |
| Predavanja (30 sati): |
| • Ponavljanje (Internet, povezivanje na Internet, …) – 2 sata |
| • Uvod u računalne mreže (podjela računalnih mreža, topologije) – 2 sata |
| • Mrežne arhitekture (OSI model i TCP/IP model) – 2 sata |
| • Fizički sloj (OSI model) – 3 sata |
| • Podatkovni sloj (OSI model) – 3 sata |
| • Arhitektura lokalnim mreža (IEEE 802 serija standarda) – 6 sata |
| • Mrežni sloj (OSI model) – 2 sata |
| • Arhitektura TCP/IP modela, Mrežni sloj na interneti (IP protokol) – 4 sata |
| • Prijenosni sloj na internetu (TCP, UDP) – 4 sata |
| • Aplikacijski sloj – 2 sata |
| Vježbe (30 sati): |
| • Uvod u računalne mreže – 2 sata |
| • Kablovi i brojni sustavi – 2 sata |
| • Naredbe – 2 sata |
| • Protokoli (ARP) – 2 sata |
| • Protokoli (IP) – 4 sata |
| • IPv4 Adrese – 2 sata |
| • IPv4 podešavanje – 4 sata |
| • IPv4 podmreže – 4 sata |
| • IPv4 VLSM – 2 sata |
| • Primjena pravila za kreiranje mreža – 4 sata |
| • VLSM struktura tipa stablo – 2 sata |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Vježbe |
| Obveze studenata |
| Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu. |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Kolokviji (2.5) - Pismeni ispit (2.5) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave i polaganjem kolokvija i/ili pismenog ispita. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene na kolokvijima te ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ocjene: • dovoljan (2), zadovoljava minimalne kriterije, rezultati provjere gore opisanih znanja od 50% do 60%, min. usvojeni ishodi 1. i 2. • dobar (3), prosječan uspjeh, rezultati provjere znanja s primjetnim nedostatcima od 61% do 70%, min. usvojeni ishodi 1., 2. i 3. • vrlo dobar (4), rezultati provjere znanja iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom od 71% do 80%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3. i 4. • izvrstan (5), rezultati provjere znanja izniman uspjeh od 81% do 100%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3., 4. i 5. |
| Obvezna literatura |
| A.S.Tanenbaum, "Computer Networks", 5th Ed., Prentice-Hall, 2011 |
| L.Peterson, B.Davie, "Computer Networks: A Systems Approach", 4th Ed., Morgan Kaufmann Publishers, 2007 |
| L. Maleš, Skripa “Računalne mreže”, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, 2004. |
| Izborna literatura |
| Načini praćenja kvalitete |
| • Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu. • Tijekom semestra se vrši provjera znanja putem kolokvija (2 x teoretski dio, i 2 x tijekom vježbi) |
| Izvedba |
|
Sveučilišni prijediplomski studij • Informatika (obvezni 3. sem.) • Informatika i tehnika (obvezni 5. sem.) Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Računarska fizika (izborni 1. i 3. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |