5 ECTS | |
30 P + 30 PK | |
0% primjene e-učenja | |
Odjel za informatiku (Sceduly) |
Nositelji: Ante BurilovićSuradnici: |
Ciljevi predmeta |
Cilj kolegija je naučiti studente teoretske i praktične osnove računalnih mreža, mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža. Upoznavanje sa osnovnim komponentama kao što su mrežni uređaji, mediji za prijenos podataka i mrežni protokoli. |
Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
Nema posebnih potrebnih preduvjeta ni ulaznih kompetencija. |
Očekivani ishodi učenja |
1. opisati osnovne mehanizme prenošenja informacija kod mreža sa prospajanjem paketa |
2. opisati osnovne mehanizme rada i svrhu pojedinih ISO-OSI razina |
3. demonstrirati pojedine mrežne tehnologije u praksi |
4. organizirati podmreže |
5. dizajnirati jednostavnu mrežu |
Sadržaj predmeta |
Predavanja (30 sati): |
• Ponavljanje (Internet, povezivanje na Internet, …) – 2 sata |
• Uvod u računalne mreže (podjela računalnih mreža, topologije) – 2 sata |
• Mrežne arhitekture (OSI model i TCP/IP model) – 2 sata |
• Fizički sloj (OSI model) – 3 sata |
• Podatkovni sloj (OSI model) – 3 sata |
• Arhitektura lokalnim mreža (IEEE 802 serija standarda) – 6 sata |
• Mrežni sloj (OSI model) – 2 sata |
• Arhitektura TCP/IP modela, Mrežni sloj na interneti (IP protokol) – 4 sata |
• Prijenosni sloj na internetu (TCP, UDP) – 4 sata |
• Aplikacijski sloj – 2 sata |
Vježbe (30 sati): |
• Uvod u računalne mreže – 2 sata |
• Kablovi i brojni sustavi – 2 sata |
• Naredbe – 2 sata |
• Protokoli (ARP) – 2 sata |
• Protokoli (IP) – 4 sata |
• IPv4 Adrese – 2 sata |
• IPv4 podešavanje – 4 sata |
• IPv4 podmreže – 4 sata |
• IPv4 VLSM – 2 sata |
• Primjena pravila za kreiranje mreža – 4 sata |
• VLSM struktura tipa stablo – 2 sata |
Vrste izvođenja nastave |
- Predavanja - Vježbe |
Obveze studenata |
Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu. |
Praćenje rada studenata (ECTS) |
- Kolokviji (2.5) - Pismeni ispit (2.5) |
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave i polaganjem kolokvija i/ili pismenog ispita. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene na kolokvijima te ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ocjene: • dovoljan (2), zadovoljava minimalne kriterije, rezultati provjere gore opisanih znanja od 50% do 60%, min. usvojeni ishodi 1. i 2. • dobar (3), prosječan uspjeh, rezultati provjere znanja s primjetnim nedostatcima od 61% do 70%, min. usvojeni ishodi 1., 2. i 3. • vrlo dobar (4), rezultati provjere znanja iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom od 71% do 80%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3. i 4. • izvrstan (5), rezultati provjere znanja izniman uspjeh od 81% do 100%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3., 4. i 5. |
Obvezna literatura |
A.S.Tanenbaum, "Computer Networks", 5th Ed., Prentice-Hall, 2011 |
L.Peterson, B.Davie, "Computer Networks: A Systems Approach", 4th Ed., Morgan Kaufmann Publishers, 2007 |
L. Maleš, Skripa “Računalne mreže”, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, 2004. |
Izborna literatura |
Načini praćenja kvalitete |
• Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu. • Tijekom semestra se vrši provjera znanja putem kolokvija (2 x teoretski dio, i 2 x tijekom vježbi) |
Izvedba |
Sveučilišni prijediplomski studij • Informatika (obvezni 3. sem.) • Informatika i tehnika (obvezni 5. sem.) Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Računarska fizika (izborni 1. i 3. sem.) |
Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |