9 ECTS | |
60 P + 15 S + 30 A | |
20% primjene e-učenja | |
Odjel za fiziku (Sceduly) |
Nositelji: Ante BilušićSuradnici: Tamara Rom |
Ciljevi predmeta |
Razumijevanje pojmova i zakona termodinamike te njihova primjena. |
Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
Odslušani sadržaji iz matematičke analize, mehanike, te elektriciteta imagnetizma. |
Očekivani ishodi učenja |
1. Objasniti osnovne pojmove znanosti o toplini te analizirati utjecaj promjene temperature na tijela. |
2. Analizirati i primijeniti načine prijenosa topline i izračunati količinu prenesene topline za konkretne primjere. |
3. Uvesti i objasniti specifičnu toplinu transformacije. Analizirati fazne prijelaze, opisati fazni dijagram, kritičnu i trojnu točku i izvesti Clausius Clapeyronovu jednadžbu. |
4. Utvrditi vezu temperature i srednje kinetičke energije molekula u kinetičko-molekulskoj teoriji topline te izvesti i primijeniti izraze za srednji slobodni put i tlak idealnog plina. |
5. Komentirati pojam ultraljubičaste katastrofe te analizirati Planckov zakon zračenja crnog tijela i iz njega ostale zakone zračenja. |
6. Opisati osnovne koncepte termodinamike (termodinamički sustav, okolina, zatvoreni sustav, izolirani sustav, ekstenzivni i intenzivni termodinamički parametri, ravnotežni, povratni i nepovratni procesi). |
7. Izvesti jednadžbu stanja idealnog plina te analizirati jednadžbu za realne plinove (Van der Waalsova jednadžba). |
8. Formulirati i primijeniti zakone termodinamike (izračunati rad pri različitim promjenama stanja plina, analizirati rad toplinskih strojeva i hladnjaka, odrediti promjenu entropije za različite sustave). |
9. Usporediti toplinske kapacitete te izvesti relaciju među njima. Procijeniti odnos toplinskih kapaciteta pri stalnom volumenu i stalnom tlaku. Opisati i primijeniti metodu smjese za određivanje nepoznatog toplinskog kapaciteta. |
10. Raspraviti termodinamičke potencijale te iz njih izračunati volumen, temperaturu, tlak i entropiju plina. |
11. Analizirati dva tijela u termičkom kontaktu i opisati uvjete pod kojima dolazi do stabilnog stanja sustava te sustav promjenljivog broja čestica i opisati značenje kemijskog potencijala. |
Sadržaj predmeta |
Predavanja uz pokazne vježbe: |
• (4 sata) Opis mnogočestičnih sustava dinamičkom, termodinamičkom i statističkom |
metodom |
o Model idealnog plina |
o Skicirati grafove izotermnog, izobarnog i izovolumnog procesa u p,V dijagramu |
• (4 sata) Unutarnja energija |
o Rad |
o Toplina |
o Prvi zakon termodinamike |
• (5 sati) Toplinski kapacitet |
o Važnost toplinskih kapaciteta u odnosu na eksperimentalnu provjeru teorije |
o Mayerova relacija |
o Važnost ovisnosti toplinskih kapaciteta o temperaturi za razvoj kvantne fizike |
• (13 sati) Drugi zakon termodinamike |
o Kelvinova i Clausiusova formulacija drugog zakona termodinamike |
o Clausiusova relacija |
o Definicija drugog zakon termodinamike preko porasta entropije zatvorenog sustava |
o Najveća korisnost i najveća snaga kružnog procesa |
o Boltzmannova definicija entropije |
o Povratnost dinamički procesa i nepovratnost procesa u prirodi |
o Gibbsova definicija entropije |
o Shannova definicija informacijske entropije. Razlika između informacijske i termodinamičke entropije |
o Jaynesove načelo najveće informacijske entropije |
o Izvod Gibbsove razdiobe Jaynesovim načelom najveće informacijske entropije |
• (6 sati) Treći zakon termodinamike |
o Nemogućnost postizanja apsolutne nule |
o Entalpija i Gibbsova slobodna energija. Maxwellove relacije. |
o Van der Waalsova jednadžba stanja realnog plina. Maxwellova konstrukcija. |
o Zakon odgovarajućih stanja. |
• (5 sati) Fazni prijelazi |
o Definicija faznih prijelaza. |
o Fazni dijagram, krivulje koegzistencija, Clausis-Clapeyronova jednadžba, ključanje, ovisnost tlaka zasićene pare o temperaturi. |
• (2 sata) Otopine |
o Osmoza i vant Hoffovu jednadžba. |
o Raultov i Henrijev zakon. |
• (8 sati) Sustavi koji izmjenjuju čestice |
o Kemijski potencijal i ravnotežno stanje sistema koji izmjenjuju čestice. |
o Konstrukcija faznog dijagrama pomoću kemijskog potencijala. |
o Gibbsova razdioba za sisteme koji izmjenjuju čestice. |
o Primjena na kvantne sustave identičnih čestica. Fermi-Diracova i |
Bose-Einstenovu razdioba. |
• (4 sata) Kemijske reakcije |
o Egzotermne i endotermne reakcije. |
o Zakon o djelovanju masa. |
o pH faktor |
• (4 sata) Površinski efekti |
o Površinski tlak. |
zakrivljenim površinama |
• (5 sati) Prijenosne pojave |
o Srednji slobodni put |
o Koeficijenti difuzije, toplinske vodljivosti i viskoznosti idealnog plina |
o Poisseuilleova formula |
Vježbe: |
1. (2 sata) Statistika – uvod |
2. (2 sata) Kinetička teorija idealnih plinova |
3. (2 sata) Maxwellova razdioba |
4. (3 sata) Rad i toplina. Prvi zakon termodinamike I.dio |
5. (3 sata) Rad i toplina. Prvi zakon termodinamike II.dio |
6. (3 sata) Entropija I.dio |
7. (3 sata) Entropija II.dio |
8. (3 sata) Van der Waalsova jednadžba stanja |
9. (3 sata) Fazni prijelazi |
10. (2 sata) Joule-Thomsonov efekt |
11. (2 sata) Kapilarni tlak |
12. (2 sata) Difuzija, vodljivost i viskoznost |
Seminarske teme: |
• Termička relaksacija plinova pri difuziji |
• Klasična mehanika, kvantna mehanika i temperature |
• Mjerenje makroskopskih veličina |
• Idealni plin u vanjskom polju i Boltzmannova raspodjela |
• Toplinski kapacitet idealnog plina i toplinski kapacitet čvrstog tijela |
• Adijabatski i politropski proces |
• Drugi zakon termodinamike i ekvivalencija dvaju formulacija |
• Stirlingov motor |
• Princip rada motora s unutarnjim izgaranjem |
• Princip rada hladnjaka |
• Statistička interpretacija entropije |
• Informacijska entropija i Shannonov teorem |
• Sackur-Tetrodeova jednadžba |
• Termodinamički potencijali |
• Stabilnost termodinamičkih sustava |
• Van der Waalsova jednadžba |
• Fazni prijelazi i Clausius-Clapeyronova jednadžba |
• Fazni dijagram; pojam kritične i trojne točke |
• Osmotski tlak |
• Raoultov zakon |
• Kvantnomehanički sistemi |
• Površinske pojave |
• Priroda metastabilnih stanja |
• Entropija kao strijela vremena |
• Entropija svemira |
• Slobodna tema (unutar sadržaja kolegija) |
Vrste izvođenja nastave |
- Predavanja - Seminari - Vježbe - Radionice |
Obveze studenata |
Izrada seminarskog rada. Pohađanje nastave. |
Praćenje rada studenata (ECTS) |
- Pohađanje nastave (3.5) - Seminarski rad (0.5) - Usmeni ispit (2.5) - Pismeni ispit (2.5) |
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
Dvaput tijekom semestra studenti polažu pisani kolokvij iz dvije polovice gradiva (prva polovica: do uključenog poglavlja vježbi „Entropija“, druga polovica: od poglavlja vježbi „Entropija“ do kraja). Studenti koji na kolokvijima ukupno ostvare više od 50% mogućih bodova su oslobođeni polaganja pisanog ispita i mogu pristupiti usmenom ispitu. Nadalje, studenti koji iz prvog pisanog kolokvija ostvare 50% bodova ili više, mogu usmeni dio ispita polagati u dva dijela (prvi dio, koji uključuje gradivo do poglavlja „Fazni prijelazi“, moraju polagati neposredno nakon ispravljenog prvog pisanog kolokvija). Konačna ocjena formira se na temelju pisanog ispita/kolokvija (40% ocjene), održanog seminara (15% ocjene) i odgovora na usmenom ispitu (45% ocjene). |
Obvezna literatura |
P. Županović: Termodinamika s elementima statističke fizike, Element, Zagreb, 2016. |
Izborna literatura |
[1] H. D. Young, R. A. Freedman, Sears and Zemansky's university physics: with modern physics, 13th ed., Addison Wesley, 2012. |
[2] P. Kulišić, Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb 2005 |
Načini praćenja kvalitete |
1. Nastavnici, koji imaju predmete koreliranih ishoda učenja, surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. 2. Statistika ispitnih rezultata i vrednovanje uspješnosti u skladu s navedenim ishodima učenja. 3. Studentsko evaluiranje putem anonimne ankete koja se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu. |
Izvedba |
Sveučilišni prijediplomski studij • Fizika (obvezni 4. sem.) • Matematika i fizika (obvezni 4. sem.) |
Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |