| 2 ECTS | |
| 15 P + 15 S | |
| 0% primjene e-učenja | |
| Odjel za fiziku (Sceduly) |
| Nositelji: Mile DželalijaSuradnici: Lucija Krce, Mislav Cvitković |
| Ciljevi predmeta |
| Produbiti pojmovno razumijevanje strukture i razvoja znanstvenih teorija u povijesnom, logičkom i epistemološkom smislu, pružiti povijesnoznanstvene i filozofskologičke pretpostavke za refleksiju i kritičko preispitivanje metoda i pretpostavaka znanstvene spoznaje, poticati dijalog između prirodnih, humanističkih i društvenih znanosti. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Nema |
| Očekivani ishodi učenja |
| Na kraju kolegija studenti će moći: |
| - opisati osnovne elemente logičke strukture znanstvene teorije, |
| - izložiti glavna obilježja povijesnog razvoja znanstvene metode i znanstvenih pojmovnih okvira, |
| - iskazati osnovne probleme i odrediti alternativna stajališta u filozofiji znanosti, |
| - prepoznati vrijednost znanstvene spoznaje i argumentacije kao oblika kritičke racionalnosti u sporazumijevanju. |
| Sadržaj predmeta |
| Sadržaj kolegija ima fleksibilnu organizaciju koja se osloncem na ključne teme prilagođava teorijskim interesima studenata. |
| - Odnos filozofije u znanosti u povijesnoj perspektivi. Pitanje znanstvene metode. [2 P; 2 S] |
| - Znanstveni jezik i spoznaja: sintaksa i semantika znanstvenog jezika i pitanje intersubjektivne provjerljivosti u logičkom empirizmu: prikaz i kritika. [1P; 1S] |
| - Metoda prirodne znanosti i matematika. Filozofija matematike i ontološko pitanje. Gődel i ograničenja aksiomatske metode. [2P; 2S] |
| - Logička teorija mjerenja. Problem mjerenja u kvantnoj fizici. [2P; 2S] |
| - Vrijeme, prostor, prostor-vrijeme. Položaj i razvoj teorija o prostoru i vremenu unutar empirijskih znanosti i filozofije. [2P; 2S] Ključne teorije o prostoru i vremenu (Aristotel, Newton, Leibniz, Kant, Einstein,...). [ 1P; 1S] |
| - Znanstvena spoznaja kao dinamični fenomen. Kuhnova teorija razvoja znanosti. Teorija logike promjene znanstvenih teorije. [3P; 3S] |
| - Realizam i antirealizam u filozofiji znanosti [1P; 1S] |
| - Recentni trendovi u razumijevanju odnosa znanosti i filozofije [1P; 1S] |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Seminari - Mješovito e-učenje - Samostalni zadaci - Mentorski rad |
| Obveze studenata |
| Aktivno sudjelovanje u radu kolegija. Proučavanje literature. Priprema i izlaganje seminarskog rada. |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Pohađanje nastave (1) - Seminarski rad (0.5) - Usmeni ispit (0.5) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Bilježi se redovitost pohađanje nastave. Boduje se aktivnost tijekom nastave kao te izrada i prezentacija seminarskog rada. Završni ispit obuhvaća vrednovanje završne verzije seminarskog rada i usmeni ispit. |
| Obvezna literatura |
| S. Lelas i T. Vukelja (1996) Filozofija znanosti. Zagreb: Školska knjiga. |
| Z. Šikić (1995) Filozofija matematike. Zagreb: Školska knjiga. |
| T. Kuhn (2013) Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Jesenski i Turk. |
| Izborna literatura |
| L. Wittgenstein (1987) Tractatus logico-philosophicus. Sarajevo: Veselin Masleša. |
| B. Žarnić (2006) Filozofija znanosti: priručnik (tumačenja odabranih tekstova) http://marul.ffst.hr/~logika/2006filozofijaznanosti/skriptaFZ.pdf |
| Načini praćenja kvalitete |
| Statistika ispitnih rezultata i studentska evaluacija putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu. |
| Izvedba |
|
Sveučilišni prijediplomski studij • Fizika (izborni 5. sem.) • Informatika (izborni 3. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |