| 6 ECTS | |
| 30 P + 30 A | |
| 25% primjene e-učenja | |
| Odjel za fiziku (Sceduly) |
| Nositelji: Koraljka MužićSuradnici: Tamara Rom |
| Ciljevi predmeta |
| Od studenata se očekuje da nakon odslušanog kolegija mogu baratati osnovama prijenosa zračenja, da poznaju strukturu, nastanak i evoluciju zvijezda, posebno nuklearne reakcije u njihovim jezgrama, te nastanak bijelih patuljaka, neutronskih zvijezda i crnih rupa. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Nema |
| Očekivani ishodi učenja |
| Nakon usvajanja gradiva od studenta se očekuje da zna: |
| -prijenos zračenja: koeficijenti apsorpcije, emisije i raspršenja, zračenje crnog tijela, jednadžba prijenosa zračenja; |
| -jednadžbe stanja zvjezdane materije: Maxwellova raspodjela brzina, Boltzmannova i Sahina jednadzbu; |
| -modele strukture zvijezda: osnovne jednadžbe (raspodjela mase, hidrostatska ravnoteža, jednadžba prijenosa energije), rubni uvjeti, virijalni teorem, vremenske skale, politropski model; |
| -evoluciju zvijezda: rana evolucija (nastanak zvijezda i dolazak na glavni niz), diskusija evolucije zvijezda raznih početnih masa, evolucija nakon glavnog niza. |
| Sadržaj predmeta |
| 1.Makroskopski opis zračenja: intenzitet, tok, gustoća energije i tlak zračenja; |
| 2.Prijenos zračenja: koeficijenti apsorpcije, emisije i raspršenja, zračenje crnog tijela, jednadžba prijenosa zračenja; |
| 3.Spektralne linije: nastanak linija, utjecaj temperature, gibanja i magnetskog polja u materiji na profile spektralnih linija; |
| 4.Jednadžba stanja zvjezdane materije: Maxwellova raspodjela brzina, Boltzmannova i Sahina jednadzba; |
| 5.Nuklearne reakcije u zvijezdama: termonuklarne reakcije (općenita diskusija o energiji i brzini reakcija), fuzioniranje vodika (pp-lanac i CNO ciklus); |
| 6.Modeli strukture zvijezda: osnovne jednadžbe (raspodjela mase, hidrostatska ravnoteža, jednadžba prijenosa energije), rubni uvjeti, virijalni teorem, vremenske skale, politropski model; |
| 7.Opažanja zvijezda: apsorpcijske i emisijske linije, zvjezdani spektri, apsolutna i prividna magnituda, određivanje udaljenosti, Hertzsprung-Russell dijagram; |
| 8.Evolucija zvijezda: rana evolucija (nastanak zvijezda i dolazak na glavni niz), diskusija evolucije zvijezda raznih početnih masa, evolucija nakon glavnog niza; |
| 9.Pulsiranje zvijezda: promatranja, fizika pulsacija, modeliranje, neradijalne pulsacije, helioseizmologija; |
| 10.Degenerirani ostaci zvijezda: degenerirana materija, bijeli patuljci, neutronske zvijezde, pulsar; |
| 11.Crne rupe; |
| 12.Dvojne zvijezde: bliske dvojne zvijezde, kataklizmičke promjenjive; |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Vježbe - Samostalni zadaci - Multimedija |
| Obveze studenata |
| Pohađati barem 70% predavanja i 70% vježbi. |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Referat (0.6) - Seminarski rad (1) - Kolokviji (1.2) - Usmeni ispit (2) - Pismeni ispit (1.2) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Završna ocjena kolegija sastojat će se iz dva dijela: 1) ocjena osobnog portfolija sa zadacima izrađenim tijekom školske godine (60%), te 2) ocjena završnog ispitnog projekta (40%). |
| Obvezna literatura |
| D. A. Ostlie and B. W. Carrol, “An Introduction to Modern Stellar Astrophysics”, Addison Wesley (1995) |
| Izborna literatura |
| R. Kippenhahn and A. Weigert, “Stellar Structure and Evolution”, Springer-Verlag, Study edition (August, 1994) |
| C. J. Hansen, S. D Kawaler & V. Trimble, “Stellar Interiors – Physical Principles, Structure, and Evolution”, Springer (2004) |
| Načini praćenja kvalitete |
| Statistika ispitnih rezultata i studentska evaluacija putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu. |
| Izvedba |
|
Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Astrofizika i fizika elementarnih čestica (obvezni 1. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |