| 6 ECTS | |
| 30 P + 30 S | |
| 20% primjene e-učenja | |
| Odjel za fiziku (Sceduly) |
| Nositelji: Martina PožarSuradnici: |
| Ciljevi predmeta |
| Razumjeti atomsku i molekularnu strukturu, te kako se ona očituje u spektrima. Razumjeti kako se simetrija može primijeniti na objekte poput molekula i kako nam teorija grupa može pomoći u predviđanju normalnih modova molekula |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Ishodi učenja predviđeni predmetima: Opće fizike; Kvantna fizika. |
| Očekivani ishodi učenja |
| 1. Razumjeti teoriju grupa i primijeniti je za račun normalnih modova molekula, |
| hibridizacije molekularnih orbitala |
| 2. Izvesti i koristiti rezultate algebre angularnog momenta |
| 3. Opisati i analizirati spektar vodikova atoma i usporediti ga sa spektrima |
| alkalijskih elemenata. |
| 4. Razumjeti elektronsku strukturu atoma i procese koji se tu događaju, s ciljem |
| interpretacije spektra |
| 5. Analizirati interakciju atoma sa stacionarnim i homogenim električnim i |
| magnetskim poljima. |
| 6. Diskutirati osnovna svojstva atomskih i molekulskih orbitala. Izračunati elektronsku |
| strukturu molekula, razumjeti konstrukciju molekularnih orbitala te hibridizaciju |
| molekularnih orbitala |
| 7. Opisati uobičajene eksperimentalne tehnike i mjerne instrumente u |
| atomskoj i molekulskoj fizici te primjene atomske i molekulske fizike u drugim |
| granama fizike i područjima znanosti. |
| 8. Opisati prirodu raznih molekulskih stupnjeva slobode. |
| 9. Izvesti zaključke o atomskoj i molekulskoj strukturi na temelju gotovih |
| spektara. |
| Sadržaj predmeta |
| 1. Teorija grupa: uvod. Operacije simetrije, tablica množenja. |
| 2. Teorija grupa: C2V – primjer vode. Matrične reprezentacije operacija simetrije, |
| tablica karaktera. Veliki i mali teorem ortogonalnosti. |
| 3. Teorija grupa: tablica karaktera i primjena na molekuli vode. Normalni modovi |
| molekule vode i spektar. C3V – primjer amonijaka. |
| 4. Teorija grupa: C3V – primjer amonijaka. SALC. Tablica karaktera. Normalni |
| modovi molekule amonijaka i spektar. |
| 5. Teorija grupa: Td – primjer metana, normalni modovi. Korištenje hodograma na |
| primjerima. |
| 6. Teorija grupa: Grupe direktnog produkta. Operator projekcije. Iščezavajući |
| integrali. |
| 7. Angularni moment: spin. Vezane i nevezane baze. |
| 8. Atomska struktura i spektar: Atom vodika. SO vezanje. |
| 9. Atomska struktura i spektar: Atom vodika – detaljni spektar, termovi. |
| 10. Atomska struktura i spektar: Atom helija – detaljni spektar, termovi. |
| 11. Atomska struktura i spektar: Spektralni termovi za atome s više elektrona. |
| Prijelazi, izborna pravila. Hundova pravila. Normalni Zeemanov efekt. |
| 12. Atomska struktura i spektar: Paschen-Backov efekt. Starkov efekt. |
| 13. Molekularna struktura i spektar: Born-Oppenheimerova aproksimacija. Molekula |
| H2+. Teorija molekularnih orbitala. |
| 14. Molekularna struktura i spektar: Dvoatomne molekule. Hibridizacija orbitala |
| (teorija grupa). |
| 15. Molekularna struktura i spektar: Huckelova metoda. |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Seminari |
| Obveze studenata |
| Pohađanje nastave. Izrada i prezentacija seminarskog rada. Položen pismeni ispit (zadaci) i usmeni ispit (teorijska objašnjenja). Uspjeh na svakom dijelu najmanje 40%. |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Pohađanje nastave (2) - Seminarski rad (1) - Usmeni ispit (2) - Pismeni ispit (1) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Rad studenata se vrednuje putem: izrade i prezentacije seminarskog rada, pismenog ispita i usmenog ispita. |
| Obvezna literatura |
| P. Atkins, R. Friedman: Molecular Quantum Mechanics, Oxford, 2007 |
| N. Zettilli, „Quantum Mechanics: Concepts and Applications”, Wiley & sons, 2001. |
| Izborna literatura |
| A. Vincent, „Molecular Symmetry and Group Theory”, Wiley & sons, 2013. |
| P. Atkins, J. De Paula, R. Friedman, „Quanta, Matter, and Change: A Molecular |
| Approach to Physical Chemistry”, Oxford University Press, 2008. |
| Načini praćenja kvalitete |
| Redovita provjera stjecanja predviđenih ishoda učenja tijekom nastave.Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu. |
| Izvedba |
|
Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Nastavnički (izborni 2. sem.) • Fizika; smjer: Astrofizika i fizika elementarnih čestica (izborni 2. sem.) • Fizika; smjer: Biofizika (obvezni 2. sem.) • Fizika; smjer: Fizika okoliša (izborni 2. sem.) • Fizika; smjer: Računarska fizika (obvezni 2. sem.) • Matematika i fizika; smjer: nastavnički (izborni 4. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |