| 6 ECTS | |
| 45 P + 15 A | |
| 25% primjene e-učenja | |
| Odjel za fiziku (Sceduly) |
| Nositelji: Marko KovačSuradnici: |
| Ciljevi predmeta |
| Stjecanje osnovnih znanja i kompetencija iz fizike elementarnih čestica.Predmet objedinjuje znanja stečena u predmetima kvantne mehanike i klasične elektrodinamike u relativističko-kvantni opis međudjelovanja elementarnih čestica. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Stečeni ishodi učenja predmeta Klasična elektrodinamika i Kvantna fizika |
| Očekivani ishodi učenja |
| Nakon usvajanja gradiva od studenta se očekuje da zna: |
| - klasificirati temeljne čestice i sile u prirodi te navesti mase i vremena života čestica karakteričnih za pojedine interakcije; |
| - heuristički izvod Schrödingerove i Klein-Gordonove jednadžbe te pridružene jednadžbe kontinuiteta; |
| - izvesti Diracovu jednadžbu linearizacijom Klein-Gordonove jednadžbe; |
| - riješiti Diracovu jednadžbu za slobodnu česticu i demonstrirati poznavanje osnovnih svojstava Diracovih spinora; |
| - navesti sačuvane veličine pridružene zasebnim kontinuiranim prostornovremenskim simetrijama - Noetherin teorem; |
| - osnove Feynmanovog računa i primjenu na ABC teoriju; |
| - osnovne koncepte kvantne elektrodinamike i kromodinamike; |
| - osnovne koncepte slabih međudjelovanja i elektro-slabog ujedinjenja; |
| - objasniti baždarne teorije i Higgsov mehanizam; |
| - osnove fizika van Standardnog modela. |
| Sadržaj predmeta |
| 1. Uvod u fiziku čestica: kako proizvodimo i kako detektiramo čestice, povijesni razvoj fizike elementarnih čestica, Heavyside-Lorentzov sustav jedinica. |
| 2. Dinamika elementarnih čestica: fundamentalne sile, kvantna elektrodinamika (QED), kvantna kromodinamika (QCD), slaba međudjelovanja, zakoni sačuvanja. |
| 3. Relativistička kinematika: Lorentzove transformacije, sudari, sustav centra mase i laboratorijski sustav. |
| 4. Eksperimentalne metode: akceleratori, međudjelovanje čestica i materije, detektori čestica, otkriće Higgsovog bozona. |
| 5. Simetrije: translacije, rotacije, parnost, konjugacija naboja i inverzija vremena. |
| 6. Feynmanov račun: raspadi i raspršenja, zlatno pravilo za raspade i raspršenja, ABC teorija. |
| 7. Osnove kvantne elektrodinamike. |
| 8. Osnove kvantne kromodinamike. |
| 9. Osnove slabih međudjelovanja. |
| 10. Elektro-slabo ujedinjenje. |
| 11. Baždarne teorije i Higgsov mehanizam. |
| 12. Fizika van Standardnog modela. |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Vježbe - Samostalni zadaci - Multimedija |
| Obveze studenata |
| Pohađati barem 70% predavanja i 70% vježbi. Rješavati domaće zadaće |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Pohađanje nastave (2) - Kolokviji (1) - Usmeni ispit (2) - Pismeni ispit (1) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Položiti dva kolokvija koja se sastoje od zadataka i pitanja iz teorije s uspjehombarem 50% iz svakog kolokvija ili položiti završni ispit s uspjehom barem 50% |
| Obvezna literatura |
| Griffiths, David. Introduction to elementary particles 2nd Edition, 2008 |
| Halzen, Francis, and Alan D. Martin. Quarks and Leptons: An Introductory Course in Modern Particle Physics, Wiley, 2010. |
| Martin, B. R., & Shaw, G. (2017). Particle physics. Chichester, West Sussex, United Kingdom: John Wiley & Sons, Ltd. |
| Izborna literatura |
| Slideovi i bilješke s predavanja |
| Načini praćenja kvalitete |
| Statistika ispitnih rezultata i studentska evaluacija putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu. |
| Izvedba |
|
Sveučilišni diplomski studij • Fizika; smjer: Nastavnički (izborni 2. sem.) • Fizika; smjer: Astrofizika i fizika elementarnih čestica (obvezni 2. sem.) • Fizika; smjer: Računarska fizika (obvezni 2. sem.) • Matematika i fizika; smjer: nastavnički (izborni 4. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |