| 2 ECTS | |
| 15 P + 15 S | |
| 0% primjene e-učenja | |
| Samostalna katedra za DHZ (Sceduly) |
| Nositelji: Antonija Bašić, Vlaho KovačevićSuradnici: |
| Ciljevi predmeta |
| 1. Upoznati predmet sadržaja sociologije znanosti . 2. Objasniti nastanak i razvoj sociologije znanosti. 3. Objasniti širi društveni kontekst znanosti i njezine funkcije u društvu, mjesto u društvenoj strukturi. 4. Kritički i kreativno promišljati odnos između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti. 5. Uočiti utjecaj koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. 6. Opisati temeljne značajke društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena djelatnost, odnosi i grupe u znanosti, znanstvene institucije i društvene tvorevine). 7. Uočiti i opisati povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i oblika spoznaje. 8. Kritički promišljati internističke ili kognitivne pristupe znanosti. 9. Uočiti utjecaj interakcije društvenih i znanstvenih faktora u određenom povijesnom vremenu. 10. Kritički i kreativno promišljati odnos ideje znanosti i društvenih okolnosti. |
| Uvjeti (kompetencije) za upis predmeta |
| Nema ih |
| Očekivani ishodi učenja |
| Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći: |
| 1. Objasniti predmet sadržaja sociologije znanosti i temeljne zadatke sociologije |
| znanosti. |
| 2. Objasniti nastanak i razvoj sociologije znanosti kao složeni rezultat interakcije |
| ekonomskih, političkih, moralnih i praktičnih problema znanstvene spoznaje ali i |
| utjecaja znanosti na njih. |
| 3. Objasniti društvene funkcije znanosti i njihovo mjesto u društvenoj strukturi. |
| 4. Biti osposobljeni za kritičko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa, motivacije i |
| diskusije o različitim utjecajima društva na stanje znanosti i znanosti na stanje |
| društva. |
| 5. Biti osposobljeni za izgradnju sustavnog teorijskog znanja o utjecaju društva na |
| stanje znanosti i znanosti na stanje društva. |
| 6. Objasniti kako društvena struktura znanosti doprinosi, usmjeruje (ili koči) razvoj |
| znanosti. |
| 7. Razumjeti smisao kulture unutar različitih oblika spoznaje kao prostrano područja |
| istraživanja sociologije znanosti. |
| 8. Objasniti zašto internistički ili kognitivni pristup znanosti u kojima su društvene |
| okolnosti sporedne i nebitne nije dovoljan. |
| 9. Osposobljenost za sociološko istraživanje znanosti. |
| 10. Objasniti značenje odnosa društva i znanosti kao kulturne tradicije. |
| Sadržaj predmeta |
| 1. Uvodno predavanje: Kamo ide znanost? Upoznavanje s programom / podjela tema |
| seminarskih radova |
| 2. Pojam i predmet sociologije znanosti |
| 3. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (I) |
| 4. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (II) |
| 5. Osnovne društvene funkcije znanosti |
| 6. Znanost i drugi društveni podsustavi |
| 132 Preddiplomski sveučilišni studij Fizika |
| 7. Statistička istraživanja o znanosti |
| 8. Društvena struktura znanosti (položaj znanstvenika) |
| 9. Društvena struktura znanosti (znanstvena djelatnost) |
| 10. Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) I |
| 11. Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) II |
| 12. Znanstvene zajednice i znanstvene institucije |
| 13. Znanstvene tvorevine |
| 14. Utjecaj različitih elemenata strukture znanosti na razvoj društva |
| 15. Utjecaj znanstvenika u društvu i utjecaj strukture društva na razvoj znanosti |
| Vrste izvođenja nastave |
| - Predavanja - Seminari |
| Obveze studenata |
| Pohađanje nastave |
| Praćenje rada studenata (ECTS) |
| - Seminarski rad (1) - Kolokviji (1) |
| Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata |
| Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati seminarskog rada, rezultati ispita (ukoliko mu student pristupi) |
| Obvezna literatura |
| .Bucchi, M. (2004). Science in Society. An introduction to Social Studies of Science, London: Routledge (prvo poglavlje od str. 7-23 i sedmo poglavlje od str. 107-123). |
| Ben, D. (1986). Uloga znanstvenika u društvu, Zagreb: Školska knjiga. (uvod, predgovor, prvo i drugo poglavlje od str. 5-52 i deveto zaključno poglavlje sa dodatkom od str. 208-240). |
| Bjelajac, S. (2003). Znanost i društvo, Split: Skripta za studente fizike-informatike, matematike-fizike, fizike-tehničke kulture i informatike-tehničke kulture. (1-202) |
| Izborna literatura |
| 1. Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska knjiga. |
| (53-87). |
| 2. Hagstrom, W. (1974). Competition in science, The American Journal of Sociology |
| 39 (1): 1-18. |
| 3. Horgan, J. (2001). Kraj znanosti, Zagreb: Jesenski i Turk. (49-68) |
| 4. Matić, D. (1999). Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-socijalna povijest |
| znanosti: argumenti u prilog sociologije znanstvenog znanja. Revija za sociologiju 30 |
| (1-2): 81-98. |
| 5. Matić, D. (2001). Ratovi znanosti: pogled unatrag, Zagreb: Naklada Jesenski i |
| Turk. |
| 6. Milić, V. (1977). Nastajanje sociologije nauke, Sociologija 19 (1): 5-67. |
| 7. Milić, V. (1986). Sociologija saznanja, Sarajevo: Veselin Masleša. Društvene |
| funkcije ideja i znanja. (487-544). |
| 8. Milić, V. (1995). Sociologija nauke: Razvoj, stanje, problemi, Novi Sad: Odsek za |
| filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu; Veternik: LDI. (143-228). |
| 9. Needham, J. (1984). Kineska znanost i Zapad: velika titracija, Zagreb: Školska |
| knjiga. (17-55). |
| 10. Polšek, D. (ur.) (1998). Vidljiva i nevidljiva akademija. Mogućnosti društvene |
| procjene znanosti u Hrvatskoj, Zagreb: Institut društvenih znanosti. |
| 133 Preddiplomski sveučilišni studij Fizika |
| 11. Popović, D. (2012). Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna, Beograd: Službeni |
| glasnik. |
| 12. Popović, M. (1988). Problemi društvene strukture. Beograd: Naučna knjiga. |
| (Priroda socijalnog determinizma i njegove teorijske pretpostavke, Društvena |
| djelatnost i njene sociološke karakteristike, Društveni odnosi i njihova sociološka |
| obilježja, Društvene grupe). |
| 13. Prpić, K. (1996). Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i |
| socio-kognitivni kontekst, Revija za sociologiju 27(1-2): 37-52. |
| 14. Prpić, K. (1997). Profesionalna etika znanstvenika, Zagreb: Institut za društvena |
| istraživanja. |
| 15. Prpić, K. (2005). Elite znanja u društvu (ne)znanja, Zagreb: Institut za društvena |
| istraživanja. (185-321). |
| 16. Prpić, K. (2008). Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima, Zagreb: |
| Institut za društvena istraživanja. (9-80, 163-189) |
| 17. Sal Restivo. (1994). Science, Society, and Values: toward a sociology of |
| objectivity, London AND Toronto: Associated University Presses. (prvo poglavlje). |
| (PDF) |
| 18. Skledar, N. Kregar, J. (2003). Znanost o društvu, Osnovni pojmovi i razvoj, |
| Zaprešić: Visoka škola. (26-48). |
| 19. Škorić, M. (2010). Sociologija nauke: mertonovski i konstruktivistički programi, |
| Sremski Karlovci, Novi Sad: izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. (142- 196). |
| 20. Ule, A. (1996). Znanost i realizam, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. |
| Načini praćenja kvalitete |
| Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika |
| Izvedba |
|
Sveučilišni prijediplomski studij • Fizika (izborni 5. sem.) • Informatika (izborni 3. sem.) • Matematika; smjer: Matematički (izborni 3. i 5. sem.) |
| Napomene: Vrste nastave (tip): (P) Predavanja; (S) Seminari; (A) Auditorne vježbe; (PK) Vježbe u praktikumu; (L) Laboratorijske vježbe; (M) Metodičke vježbe; (TJ) Vježbe tjelesnog odgoja; (T) Terenske vježbe. Prije početka nastave moguće su rošade izvođača nastave u svrhu optimizacije opterećenja. Prikazana je testna verzija automatskog generiranja informacija. |